Povijest bibliografija u Hrvatskoj
Bibliografije u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, još od Kukuljevićeve Bibliografije hrvatske 1860. i 1863. u koju su uključene publikacije od 15. stoljeća do 1863., preko Hrvatske nacionalne bibliografije:Niz A (obuhvaća monografske publikacije, grafičke mape i kataloge umjetničkih izložbi, note, zemljopisne karte, atlase, turističke vodiče i sitni tisak),Niz B (obuhvaća znanstvene i stručne članke te književnu i drugu vrijednu građu iz periodičkih publikacija) iNiz C (obuhvaća tekuće naslove časopisa, godišnjaka, zbornika i kalendara objavljenih u RH) koje izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) i Bibliografije radova znanstvenih radnika SR Hrvatske (1971.-1978.),SVIBOR bibliografije i brojnih institucijskih, tematskih ili osobnih bibliografija.
No, kada se radi o bibliografiji koja dobro pokriva produkciju koja proizlazi iz tekućih istraživanja i znanstvenu publicistiku istraživača koji djeluju na području Republike Hrvatske, a objavljuju u različitim domaćim i inozemnim publikacijama, do pojave Hrvatske znanstvene bibliografije – CROSBI nije postojala bibliografija koja bi obuhvaćala cjelokupnu znanstvenu produkciju zaposlenika hrvatskih ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Dio podataka o publicistici hrvatskih znanstvenika prisutan je i u za znanstvenike vrlo važnim bibliografskim i citatnim bazama podataka kao što su Web of Science Core Collection, Scopus i dr. Potreba za novom, suvremenom znanstvenom bibliografijom u online okruženju iznikla je iz činjenice da je postojećim bibliografijama u Hrvatskoj pokriven samo dio hrvatske znanstvene produkcije, da je samo manji dio hrvatske znanstvene produkcije uključen u međunarodne baze podataka, a prepoznata je potreba da se u bibliografiju, pored tradicionalnih publikacija, uključe i druge vrste radova.
Povijest razvoja Hrvatske znanstvene bibliografije – CROSBI
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković (danasCentar za znanstvene informacije) pod voditeljstvom izv. prof. Jadranke Stojanovski je 1996. godine tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije (sadašnjeMinistarstvo znanosti i obrazovanja) prijavila Hrvatsku znanstvenu bibliografiju kao prijedlog projekta koji je i prihvaćen za financiranje te je prva verzija informacijskog servisa puštena u rad 1997. godine.
Financijska podrška Ministarstva znanosti i obrazovanja je s vremenom izostala, no Institut Ruđer Bošković je prepoznao važnost CROSBI-ja za hrvatsku znanost te je vlastitim snagama nastavio s održavanjem i razvojem CROSBI-ja. Tako su s vremenom u CROSBI-ju razvijene nove funkcionalnosti pa je od 2007. godine omogućena prijava u sustav putem AAI@EduHr elektroničkog identiteta, a bibliometrijski pokazatelji iz baza podataka Web of Science Core Collection, Google Scholar, Altmetrics i Scopus uključeni su u CROSBI 2015. godine.
Novo unaprijeđeno korisničko sučelje (CROSBI 2.0) prezentirano je javnosti na 20. obljetnicu Hrvatske znanstvene bibliografije predavanjem na IRB-u u okviru “Tjedna otvorenog pristupa” 2016. godine, a službeno je pušteno u produkciju 2017. godine. Osim novog vizualnog identiteta CROSBI 2.0 korisničko sučelje donosi nove i unaprijeđene funkcionalnosti, među kojima su najvažnije one koje se tiču pretraživanja, pregledavanja i filtriranja rezultata.
2017. godine se za potrebe Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) kreće s prilagodbom CROSBI-ja za potrebe reakreditacije visokih učilišta i razmjenu podataka s informacijskim sustavom MOZVAG te razvojem novih funkcionalnosti (posebice funkcionalnosti izvještavanja). Za tu potrebu se kreće i s decentralizacijom uredničkih poslova na CROSBI-ju, tj. omogućavanjem ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja da preuzmu nadležnost nad podacima svoje ustanove u CROSBI-ju. Tu su mogućnost početkom 2023. godine koristilo 154 ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja 1. prosinca 2017. godine počinje s radom na projektu Znanstveno i tehnologijsko predviđanje u sklopu kojeg je planirana izgradnja nacionalnog CRIS sustava koji će objedinjavati sve podatke koji su se do tada prikupljali, između ostaloga, i u informacijskim servisima Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Partnerska ustanova MZO-u na izgradnji tog sustava je Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar Srce, a s obzirom da je Centar za znanstvene informacije IRB-a imao ekspertizu u tom području te da je i izgradio najveće dijelove informacijske infrastrukture koja već prikuplja podatke koji se planiraju prikupljati u CroRIS-u, MZO, Srce i IRB 4. studenoga 2021. potpisuju sporazum o suradnji o izgradnji, implementaciji, održavanju i budućem razvoju CroRIS-a. Sporazumom je dogovoreno da će informacijski sustavi koje je razvio i održavao Centar za znanstvene informacije IRB-a (Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, Baza podataka instrumenata za znanstvena istraživanja - Šestar i Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj – POIROT) biti reimplementirani u sklopu CroRIS-a kao zasebni moduli, a podaci iz navedenih sustava biti prebačeni u CroRIS.
Reimplementacija CROSBI-ja u sklopu CroRIS-a započela je 2023. godine, a svi podaci iz CROSBI-ja su uspješno migrirani u CroRIS 8. srpnja 2023., čime je Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI postala dio Informacijskog sustava znanosti RH – CroRIS. Prethodna verzija CROSBI-ja (tzv. CROSBI 2.0) dostupna je na novoj URL adresi (https://www.bib.irb.hr:8443) za potrebe pregledavanje stanja podataka u CROSBI-ju zatečenog 7. srpnja 2023., tj. stanja prije migracije podataka u CROSBI na CroRIS-u.
Funkcionalnosti Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI
Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI sadrži bibliografske podatke o znanstvenoj i stručnoj produktivnosti osoba iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske te povezuje te zapise o publikacijama s profilima njihovih autora/urednika/mentora, s ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, projektima na temelju kojih su te publikacije nastale, znanstvenim područjima i poljima i dr.
Danas CROSBI sadrži podatke o više od 790.000 radova hrvatskih znanstvenika, a od samih početaka temeljila se na, u to vrijeme, novim i naprednim konceptima:
od 1997. CROSBI osigurava funkcionalnosti repozitorija u otvorenom pristupu (uz bibliografski zapis moguće je pohraniti i cjeloviti tekst rada) te predstavlja jedan od prvih nacionalnih repozitorija otvorenog pristupa u Europi. Mogućnost pohranjivanja cjelovitih tekstova u CROSBI je onemogućena nakon migracije CROSBI-ja u CroRIS (8. srpnja 2023.) te se od tada cjeloviti tekstovi pohranjuju isključivo i institucijske repozitorije ustanova (npr. na infrastrukturi Dabra), a u CROSBI se upisuju URL adrese na kojima je cjeloviti tekst rada dostupan u otvorenom pristupu bez odgode.
bibliografiju stvaraju sami znanstvenici/autori kao osiguravatelji informacija (autori sami unose podatke o svojim radovima)
podatak o radu unosi se samo jednom, a potom se razmjenjuje i koristi za različite namjene:
lagana integracija poveznica unutar mrežnih stranica koje vode na ažurnu bibliografiju radova ustanove, projekta, znanstvenog polja ili pojedinog znanstvenika
pobiranje podataka za potrebe drugih sustava
razmjena podataka s drugim sustavima, npr. Google Scholar-om, institucijskim repozitorijima i sl.
jednostavan izvoz podataka u različitim formatima za individualne (npr. izrada CV-a), institucijske (npr. različita izvješća, monografije) i druge potrebe
različita izvještavanja (npr. za potrebe reakreditacije visokih učilišta, izbore znanstvenika na radna mjesta i dr.).
knjižničari/informacijski stručnjaci osiguravaju metapodatkovne sheme, standarde i stalni nadzor ispravnosti bibliografskih podataka
ministarstva, financijeri znanstvenih istraživanja, evaluatori kvalitete rada visokoškolskih i istraživačkih ustanova, stvaratelji znanstvenih politika, povjerenstva, agencije, zaklade i druga tijela koriste CROSBI kao alat za različite prosudbene analize, pri čemu su podaci svima dostupni u otvorenom pristupu
polazeći od stajališta da je svaka informacija o rezultatima znanstveno-istraživačkog rada vrijedna, ostvaren je široki i suvremeni koncept bibliografije koji, osim radova u časopisima i raznih vrsta knjiga, uključuje poglavlja u knjigama, udžbenike, radove i sažetke sa skupova, postere i predavanja sa skupova, radove u postupku objavljivanja, sve vrste ocjenskih radova (završne, diplomske radove i doktorske disertacije), patente, tehnička izvješća, enciklopedijske natuknice, radove koji populariziraju znanost, softvere, elaborate, ekspertize, grafičke i arhitektonske dizajne i dr., na različitim medijima (tekst, audio, video, animacija, multimedija) i nosačima informacija (tisak, online i dr.).
ostvarena je mogućnost uvida u dijelove znanstvene publicistike koji se smatraju najznačajnijima prema važećim kriterijima vrednovanja znanstveno-istraživačkog produkcije kao i prema procjeni samih autora.
Administracija i unos
Na ovaj način osigurana je uključenost svih područja znanosti, svih ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, svih vrsta publikacija, radova i drugih doprinosa koji proizlaze iz istraživačkih aktivnosti. Stalna veza s urednicima pri ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja osigurava točnost unesenih podataka. U nadzor su uključeni prvenstveno knjižničari koji posjeduju najbolje kompetencije za poslove nadzora nad bibliografskim podacima, a podaci o radovima, kao i sami radovi, dostupni su pravovremeno, čak i prije objavljivanja u formalnim publikacijama. Na taj način Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI omogućava uvid u tekuće, cjelovite i pouzdane informacije o znanstvenoj publicistici u RH.
Od samih početaka posebna se pažnja posvećivala dostupnosti radova u otvorenom pristupu kako bi se unaprijedila znanstvena komunikacija, korištenje, čitanost i citiranost radova hrvatskih znanstvenika. Želja nam je da je uz svaki bibliografski zapis na raspolaganju i cjeloviti tekst rada u otvorenom pristupu (bilo da je pohranjen u neki od digitalnih repozitorija, ili raspoloživ na mrežnim stranicama izdavača). Dok je u CROSBI-ju 2.0 bilo moguće uz bibliografski zapis upisati URL na kojem je rad dostupan u otvorenom pristupu ili priložiti datoteku s otvorenim pristupom cjelovitom tekstu, u CROSBI-ju na CroRIS-u je moguće samo upisati poveznicu na kojoj je cjeloviti tekst rada dostupan u otvorenom pristupu bez odgode, dok se korisnici za pohranjivanje cjelovitih tekstova rada upućuju na institucijske repozitorije (npr. na infrastrukturi Dabra (https://dabar.srce.hr/repozitoriji)). Cjeloviti tekstovi radova koji su u proteklom periodu bili pohranjivani uz same zapise u CROSBI-ju bit će u ponuđeni nadležnim institucijskim repozitorijima na preuzimanje i objavljivanje, a poveznice na tako pohranjene cjelovite tekstove u otvorenom pristupu bit će automatski ažurirane u CroRIS-u.
Nove zapise radova u CROSBI mogu unositi svi članovi hrvatske akademske i istraživačke zajednice koji imaju profil unutarAAI@Edu.hr sustava, bez obzira na ustanovu zaposlenja. Kako bismo znanstvenicima olakšali unos podataka o radovima, u narednom razdoblju ćemo intenzivno raditi na omogućavanju preuzimanja podataka o publikacijama iz različitih izvora.
Istaknuli bismo i mogućnosti CROSBI-ja u području različitih bibliometrijskih analiza koje se koriste u različitim prosudbama. Ovisno o kriterijima koji se primjenjuju pri prosudbi moguća je izrada različitih izvješća, pri čemu se podaci prikazuju/isporučuju u skladu s potrebama. CROSBI može također osigurati i podatke za godišnja izvješća ustanova i sl.
Razmjena podataka s domaćim i međunarodnim sustavima
Bibliografski podaci o publikacijama u CROSBI-ju javno su dostupni podCreative Commons 0 licencijom te se razmjenjuju s drugim informacijskim sustavima u Hrvatskoj i svijetu. Na taj se način povećava vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja hrvatske akademske i istraživačke zajednice, ali i smanjuje potreba za ponovnih unošenjem podataka o publikacijama u neke druge informacijske sustave. Tako je npr. ostvarena kvalitetna suradnja s Google Scholarom za koji su se podaci svakodnevno isporučivali u prilagođenom obliku s ciljem osiguravanja dostupnosti svih radova iz CROSBI-ja kroz Google Scholar. Isto tako je CROSBI razmjenjivao podatke i sOpenAIRE portalom te na taj način osiguravao još bolju vidljivost svih radova dostupnih u otvorenom pristupu na svjetskoj razini. Tijekom godina je uspostavljena i razmjena podataka sa sustavima Dabar, OBAD (Sveučilište u Zagrebu), kao i drugim međunarodnim, nacionalnim i institucijskim sustavima. Podaci iz CROSBI-ja isporučivani su i poslužili su za izradu brojnih završnih, diplomskih i doktorskih radova, kao i za mnoge bibliometrijske i scientometrijske analize i istraživanja.
Migracijom CROSBI-ja na CroRIS razmjena podataka s navedenim sustavima je djelomično pauzirana te se trenutno aktivno radi na uspostavi ponovne interoperabilnosti.
Zaslužni pojedinci i timovi
Svakako valja istaknuti uloge pojedinaca zaslužnih za izgradnju i razvoj Hrvatske znanstvene bibliografije – CROSBI kroz povijest. U samim počecima bila je presudna inicijativa i potpora tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije i pomoćnika ministra za znanost, velikog vizionara izv. prof. dr. sc. Predraga Palea. Za samu ideju bibliografije u online okruženju, njezin prvotni dizajn i strukturu sustava baze podataka te razvoj i održavanje CROSBI-ja najzaslužnija je izv. prof. dr. sc. Jadranka Stojanovski. Glavni programer u tom periodu bio je prof. dr. sc. Ivo Batistić. Sistem-administrator koji je bio odgovoran za neprekidni rad sustava, a kasnije i voditelj tima developera zaduženih za razvoj CROSBI-ja bio je prof. Alen Vodopijevec, voditelj Odjela za informacijske tehnologije Centra za znanstvene informacije IRB-a. Voditelj Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Bojan Macan je dao značajan doprinos razvoju novih funkcionalnosti CROSBI-ja i unaprijeđenog korisničkog sučelja CROSBI-ja v.2.0 te je napravio prijedlogmodela sustava informacija o znanstvenoj djelatnosti za hrvatsku akademsku zajednicu (CroRIS) koji će objediniti sve postojeće informacije o znanstvenoj djelatnosti u RH te prikupljati one koje se do tada nisu prikupljale. Također je koordinirao aktivnosti IRB-a u definiranju specifikacije za izgradnju CroRIS-a te migraciju podataka iz postojećih informacijskih servisa IRB-a u CroRIS. Od samih početaka knjižničari/ke Centra za znanstvene informacije su uz pomoć brojnih volontera ulagali puno truda oko rada na administraciji CROSBI-ja i edukaciji i osiguravanju kontinuirane korisničke podrške znanstvenicima i urednicima pri ustanovama, gdje svakako treba spomenuti mr. sc. Sofiju Konjević koja je koordinirala aktivnosti urednika CROSBI-ja pri ustanovama (do migracije podataka u CroRIS).
Smatramo da je najveća vrijednost Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI uključenost svih dionika u izgradnju i razvoj sustava: financijera, donositelja znanstvenih politika, znanstvenika i informacijskih stručnjaka/knjižničara. Posebno smatramo da će novi način administracije radova na razini pojedinih ustanova značajno pridonijeti većoj razini kvalitete i pouzdanosti podataka o znanstvenoj publicistici. Razvoj Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI i dalje ćemo temeljiti na najnovijim tehnologijama i potrebama svih dionika.