CroRIS je integrirani informacijski sustav koji objedinjuje i međusobno povezuje veliku količinu informacija o znanstveno-istraživačkom radu u Hrvatskoj: o znanstvenicima, ustanovama, projektima, istraživanjima, publikacijama, proizvodima, patentima, opremi, uslugama, itd.
Inicijalna verzija CroRIS-a nastala je u sklopu strateškog projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje kojeg je vodilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a na kojem je Sveučilišni računski centar Srce bio partner zadužen za izgradnju CroRIS-a. Na poslovima izgradnje sustava se krajem 2021. godine pridružuje i Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković, slijedom dugogodišnjeg iskustva na izgradnji sustava u području upravljanja znanstvenim informacijama. Na ovoj stranici možete pročitati više o povijesti tih sustava.
Funkcionalnosti i podaci
Informacijski sustavi se trajno unaprjeđuju, u svrhu proširenja funkcionalnosti i jednostavnosti korištenja. Na ovoj stranici možete vidjeti aktualnosti sa svakom novom verzijom pojedinog programskog modula CroRIS-a.
Podaci su u CroRIS mahom uvezeni iz postojećih informacijskih sustava i aplikacija: Upisnika visokih učilišta, Upisnika znanstvenih organizacija, Evidencije znanstvenih i umjetničkih područja, polja i grana, Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI), baze projekata Poirot, baze opreme Šestar. Sve podatke koji su uvezeni iz različitih sustava je bilo potrebno unificirati, svesti na novi model podataka, ali i sve zapise međusobno povezati ispravnih identifikatorima, obaviti deduplikacije, čišćenje podataka i sl. S obzirom na činjenicu da je samo iz baze CROSBI uvezeno oko milijun zapisa, jasno je da je ovaj pothvat potrebno distibuirati na dionike u sustavu znanosti - počevši od pojedinačnog znanstvenika, preko urednika pojedinih modula do koordinatora na ustanovi, a po potrebi i do vršnih administratora.
Unos podataka u integrirani informacijski sustav također znači i složeniji proces. Ispravno međusobno povezivanje zapisa (npr. publikacije i osobe, publikacije i ustanove, osobe i ustanove, itd.) znači uvođenje dodatne kvalitete u podatke, jednostavniju i bržu izradu izvještaja na svim razinima (od dokumenata nužnih u procesu izbora u zvanje, izradi životopisa znanstvenika, do akreditacije ustanove, praćenja rezultata na projektima i slično). Stoga je, unatoč većoj složenosti evidencije podataka u sustav, važno ispuniti sve korake i time osigurati ispravnost i dostupnost ispravnih podataka.