|
Slika 2. Nositelji i izvoditelji
Termin koji se koristi da bi se istaknuo status visokoškolske ustanove koja u pravilu ima više „izvođača“ koje samostalno izvode studije. Takva organizacijska struktura visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj posebno je specifična za sveučilišta. Sveučilišta imaju „sastavnice“ – akademske jedinice u svom sastavu koje mogu imati status samostalnih visokih učilišta (fakulteti, akademije) koji samostalno izvode studijske programe, upisuju studente i zapošljavaju nastavni kadar, ili sveučilišne odjele koji organiziraju i provode izvođenje studijskih programa ali su njihovi nastavnici zaposleni neposredno na sveučilištu koje ih raspoređuje na rad u pojedine odjele. U tom slučaju govorimo o „integriranom sveučilištu“. (takva sveučilišta su: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli i Sveučilište u Zadru). Druga sveučilišta nisu formalno-pravno „integrirana“, već ostvaruju veći ili manji stupanj funkcionalne integracije, no i ta sveučilišta osim fakulteta i akademija imaju kao svoje sastavnice i sveučilišne odjele ili pojedine sveučilišne centre koji provode izvođenje pojedinih studija. Ključno je u odnosu na studijske programe da sve studijske programe koji se izvode na njihovim sastavnicama donose sveučilišta a sastavnice (izvođači) ih izvode. Neke studijske programe izvode neposredno sveučilišta.
Termin koji se odnosi na sveučilišnu sastavnicu koja u potpunosti (fakulteti i akademije) samostalno izvode studijske programe ili su, ako je riječ o sveučilišnim odjelima, odgovorni su za njihovo izvođenje ali ih izvode u uskoj suradnji sa svojim sveučilištem. Visokoškolske ustanove koje ne izvode sveučilišne programe (veleučilišta i visoke škole) su istovremeno i „nositelji“ i „izvođači“ jer visoko učilište te vrste i donosi i izvodi studijske programe. Korisnicima ovog upisnika omogućeno je i preporučuje se da kada traže studijske programe nekog sveučilišta koje se pokaže na listi „nositelja“ suze izbor na nekog „izvođača“ – sastavnicu sveučilišta. To je posebno praktično kad je riječ o sveučilištima koja kao „izvođače“ imaju fakultete i akademije.
Stečeni stručni naziv koji student ostvari po završetku programa.
Slika 3. Naziv koji se stječe studijem
Slika 4. Pretraživanje po šifri studijskog programa iz upisnika
Slika 5. Znanstvena područja i polja
Znanstveno područje kojem pripada studijski program.
Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama utvrđuju se sljedeća znanstvena područja:
Znanstveno polje kojem pripada studijski program, te je povezano s odgovarajućim znanstvenim područjem. Odnosno, svako znanstveno područje se dijeli na znanstvena polja, tako da npr. humanističkom području mogu pripadati znanstvena polja povijest, arheologija, filozofija, znanost o umjetnosti i sl.
Fields od Education and Training/ Polja za obrazovanje i osposobljavanje.
Slika 6. FOET
UNESCO razvija međunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja (ISCED) radi olakšavanja usporedbe obrazovnih statistika i pokazatelja u svim zemljama na temelju jedinstvenih i međunarodno dogovorenih definicija. ISCED omogućuje sastavljanje, sastavljanje i predstavljanje statistika obrazovanja na jedinstven način. Europska komisija izradila je preliminarni popis detaljnih polja ISCED-a 2013, naznačujući podudarnosti s prethodnom klasifikacijom Polja za obrazovanje i osposobljavanje 1999 (FOET 1999 - na temelju ISCED 1997). Više o tome možete pronaći na sljedećoj poveznici: http://uis.unesco.org/sites/default/files/documents/international-standard-classification-of-education-fields-of-education-and-training-2013-detailed-field-descriptions-2015-en.pdf.
Mjesta
Podatak o tome u kojim se sve mjestima izvodi studijski program.
Slika 7. Mjesta
Uz mjesto, nalazi se i podatak o tipu lokacije, a on može biti:
Podatak o jeziku izvođenja studija.
Slika 8. Jezik
Način izvođenja može studija može biti:
Ostali parametri koji se prikazuju su:
Slika 9. Način izvođenja i ostali parametri
Više o načinu pretraživanja/dohvata podataka o studijskim programima moguće je pročitati na Pretraživanje studijskih programa.