srijeda 29. ožujka 2023. - DEI 2023

U središtu tradicionalnog sustava visokog obrazovanja je diploma. Međutim sve više je prisutna nova kategorija strukturiranog obrazovanja koja daje obrazovne module koji u kraćem vremenu omogućavaju stjecanje određenih znanja i vještina. Mikrokvalifikacije dobivaju zamah u europskom prostoru kao inovativan način podrške razvoju vještina, cjeloživotnom učenju i uključivanju u Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Europsku uniju. Europska komisija definira mikrokvalifikacije kao dokaz o stečenim ishodima učenja nakon kratkog iskustva učenja pri čemu su ishodi učenja vrednovani prema transparentnim standardima. Mikrokvalifikacije su u vlasništvu studenta/polaznika, mogu se dijeliti, prenosive su i mogu se kombinirati u veće cjeline ili kvalifikacije.

Europska unija vidi mikrokvalifikacije kao način da studentska populacija bude što raznolikija i da se visoko obrazovanje učini inkluzivnijim do 2025. podržavajući cjeloživotno učenje i pružajući fleksibilnije i modularne mogućnosti učenja. Tako Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.) mikrokvalifikacije smatra alatom za podršku relevantnosti, kvaliteti i uključivosti europskog obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama. Obećanja mikrokvalifikaija – razvoj vještina, cjeloživotno učenje i inkluzivnost – srž su europskog pristupa mikro vjerodajnicama koji je pokrenula Europska komisija.

Temom mikrokvalifikacija bave se i mnogi Erasmus + projekti, kao što je MCIRBOL, MicroHE i MicroCredex koji daju značajan doprinos načinu primjene mikrokvalifikacija na europskoj razini..

Iako se pojam mikrokvalifikacije naširoko koristi za opisivanje bilo kojeg iskustva učenja na nižim stupnjevima, bilo formalnog, neformalnog ili informalnog, u ovom bloku fokus je na sagledavanje mikrokvalifikacija unutar visokog obrazovanja.

Moderatorica: Sandra Kučina Softić, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu

  • No labels